Dani medijske pismenosti

 

Čitanjem tekstova do medijske pismenosti

 

Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja i ove se godine priključio obilježavanju 5. Dana medijske pismenosti u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Uz  podršku Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održavaju se aktivnosti tijekom cijelog svibnja 2022.

Glavni ciljevi projekta su podizanje svijesti javnosti o važnosti medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima, stvaranje prilika za medijsko obrazovanje što većeg broja građana, posebice djece i mladih, te podrška nastavnicima i odgojiteljima osiguravanjem obrazovnih materijala za razvoj medijske pismenosti.

U petak 13.svibnja održana je radionica naziva Čitanjem tekstova do medijske pismenosti s učenicima 2.a razreda OŠ Mate Lovraka iz Petrinje. Radionica je osmišljena i izrealizirana od strane Kabineta za logopedsku podršku koji djeluje pri POU Hrvatski dom Petrinja.

Zašto krećemo od klasičnog papira potičući razvoj medijske pismenosti?

Čitajući tekstove razvijamo vještine tumačenja i stvaramo naviku aktivnog misaonog odnosa prema sadržaju. Navikavamo se biti mislioci, a ne preuzimatelji serviranih tumačenja, što je izrazito važna komponenta upravo medijske pismenosti.

Medijska pismenost se zasniva na aktivnim procesima mišljenja, tumačenja i konstrukcije. Čitanje tekstova s razumjevanjem je kao “teretana” za korištenje medija.  Tijekom čitanja s razumijevanjem uspostavljamo odnos s tekstom, analiziramo, procjenjujemo, odlučujemo… Isti se odnos može i treba uspostavljati prema svakom medijskom sadržaju.

Knjige i tekstovi su izvrstan poligon za vježbu tumačenja i interpretacije. Čitatelj pisanih tekstova, kakvi se nalaze u knjigama, mora znati pratiti  radnju, shvatiti likove i poruke satkane u tekstu. Čitatelj, nastojeći dekodirati djelo, treba pronaći poruku i smjestiti ga u prostor vlastita razumijevanja, stupa u interakciju s tekstom – razmišlja o njemu, otkriva, odgonetava i konstruira značenja i smisao.

Mediji mogu snažno djelovati na umno formiranje pojedinca i na oblikovanje svijesti, tj. na to kako pojedinac opaža i vrednuje sebe, druge, društvo i svijet, kako interpretira život i smisao. Medijske su poruke važan i koristan izvor informacija koji nam pomaže da gradimo svoju sliku svijeta, no ključna je riječ gradimo, ne preuzimamo. Zato medijsku poruku ne upijamo, već s njome stupamo u interakciju, na sličan način kao i sa pisanim sadržajem. Raspravljamo, polemiziramo, argumentiramo, čitamo između redaka, analiziramo, vrednujemo, prihvaćamo ili odbacujemo… razgovaramo sa sadržajem, kao s knjigom, kako bi spoznaje do kojih smo došli uz pomoć nekog medijskog sadržaja bile autonomne.

Propitivanje medijskih sadržaja jedna je od najvažnijih navika koje možemo poticati kod djece kako bi razvila medijsku pismenost.

Razvoj medijske i informacijske pismenosti  zadatak je obrazovnog sustava i važna tema za društvo, jer tako osnažujemo djecu i mlade da postanu mudriji i kompetentiniji građani.