Savjetovalište

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

Detalji

Kreirano: Ponedjeljak, 01.06.2020.

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA 31. SVIBNJA

Svjetski dan nepušenja održava se svake godine 31. svibnja. Potaknula ga je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine.

Hrvatski dan nepušenja, 14. veljače. Hrvatski dan nepušenja obilježava se od 2003. godine, a cilj mu je podsjetiti javnost na važnost nepušenja.

U Hrvatskoj koja je po smrtnosti od raka pluća druga u Europi odmah iza Mađarske, svakodnevno puši svaki peti učenik 1. razreda srednje škole, a 60 posto ih je barem jednom zapalilo cigaretu.

Uporaba duhana je vodeći uzrok preventabilnih smrti na svijetu. SZO duhanu pripisuje gotovo šest milijuna smrti godišnje. Očekuje se da će se do 2030. godine taj broj povećati na više od osam milijuna smrti godišnje. Većina ljudi duhan počne konzumirati prije dobi od 18 godina.

Upravo je kontinuirani rad na prevenciji pušenja i korištenja drugih sredstava ovisnosti (alkohol, droge, ne-kemijske ovisnosti)  jedno od težišta djelovanja Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj. Od 2012. godine Savjetovalište provodi vlastiti program prevencije ovisnosti pod nazivom  „Škola Ne-ovisnosti“, koji se provodi uz potporu Sisačko-moslavačke županije. Radionice i predavanja za djecu, mlade, roditelj i stručnjake voditelj Savjetovališta, psiholog Armin Hadžić provodi na području Sisačko-moslavačke županije. Zajedno s Policijskom upravom sisačko-moslavačkom provodi i nacionalni program prevencije ovisnosti „Zdrav za 5“. O velikom obimu aktivnosti „Škole Ne-ovisnosti“ govori podatak da je npr. prošle, 2019. godine psiholog Armin Hadžić održao dvadeset dva (22) predavanja i radionice na temu prevencije ovisnosti. Kako rad na prevenciji i ovisnosti i drugih štetnih ponašanja započinje u najranijoj dobi, Savjetovalište je organiziralo i edukaciju za odgojitelje i roditelje u Dječjeg vrtića Petrinjčica koju je vodio psihijatar dr. Marko Tomičević.

Ove je godine Svjetski dan nepušenja Savjetovalište obilježilo gostovanjem u emisiji Dijagnoza Petrinjskog radija na temu prevencije pušenja i štetnosti duhanskih proizvoda po zdravlje.

Više je nego žalosna činjenica istaknuta povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja koja govori da je čak 20-ak posto nepušača izloženo duhanskom dimu u vlastitom domu, a najizloženiji su mladi između 15. i 24. godine starosti.

Pušenje jest teška ovisnost. Sindrom ovisnosti se definira kao skup fizioloških, bihevioralnih i kognitivnih fenomena u kojih uporaba neke psihoaktivne tvari ili skupine tvari, za osobu dobiva veću važnost nego drugi obrasci ponašanja koji su prije imali veću vrijednost. Razlikujemo fizičku ovisnost koja se očituje sindromom ustezanja (apstinencijskim sindromom) kod kojeg se nakon prestanka uzimanja tvari zbivaju neugodne tjelesne promjene te psihičku ovisnost koja obuhvaća osjećaj zadovoljstva i želju za ponavljanjem učinka tvari ili izbjegavanjem nezadovoljstva izazvanim njenim ne uzimanjem.

Obitelj ima presudan utjecaj na pojavu pušenja kod mladih. Istraživanja pokazuju da u obitelji gdje puše oba roditelja najčešće postaju pušači i njihova djeca. Značajni čimbenici su društveno-socijalni, osjećaj manje vrijednosti, neprekidna žurba za nečim, što sve stvara osjećaj psihičke napetosti i nesigurnosti. Prema brojnim istraživanjima najviše je prvih kontakta s cigaretama između 13 i 14 godina, a oko 80% redovnih pušača postali su ovisnici o duhanu u dobi od oko 18 godina.

U svijetu je 22% pušača (36% M i 8% Ž). Europska regija (šire od EU-a jer uključuje i Rusiju i bivše zemlje Sovjetskog Saveza) je iznad globalnog prosjeka: 28% odraslih osoba (38% M te 19% Ž). U Hrvatskoj puši 38% M i 32% Ž (35% zajedno). Izvještaji govore o procjenama postizanja globalnog relativnog smanjenja pušenja za 30% do 2025 (izvješće iz ove godine), dok Hrvatska ovim intenzitetom neće postići globalni cilj. U Europskoj regiji najviše puše žena. Najviše žena puši u zemljama visokog prihoda, a najviše muškaraca u zemljama srednjeg prihoda.

Rak pluća je vodeći uzrok smrti u skupini malignih bolesti kod muškaraca, a treći najčešći uzrok smrti od zloćudnih bolesti u ženskoj populaciji (nakon raka dojke i kolona). Nacionalna i međunarodna istraživanja također potvrđuju da je ukupna smrtnost koja se pripisuje pušenju vrlo visoka. Procjenjuje se da svake godine više od 9000 ljudi umre od bolesti povezanih s pušenjem ili da smrti uzrokovane bolestima koje su povezane s pušenjem predstavljaju petinu ukupne nacionalne smrtnosti.

Nikotin iz duhanskog dima izaziva ovisnost, pušenje povećava rizik od nastanka bolesti srca, krvnih žila odnosno srčanog i moždanog udara; utječe na reproduktivno zdravlje; rizični je čimbenik za razvoj raka, pospješuje razvoj respiratornih bolesti.

Pušenje najčešće započinje u ranoj adolescenciji. Pokazalo se kako je pušenje kod adolescenata povezano i s drugim rizičnim pokazateljima, kao što su upotreba alkohola i droga te veći rizik od upuštanja u rane i rizične spolne odnose. Kada je u pitanju hrvatski kontekst i pušenje mladih u svim dosada provedenim ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs - ESPAD) istraživanjima pokazalo se da su mladi u dobi od 15-16 godina u Republici Hrvatskoj pušili više od prosjeka ESPAD zemalja, iako je vidljivo kako se trendovi pušenja stabiliziraju.

Rezultati mnogih studija potvrđuju da je pušenje najraširenija ovisnost među mladima i istodobno rizični čimbenik za zlouporabu alkohola i raznih ilegalnih droga. Oko 80% alkoholičara bili su najprije ovisnici o duhanu. Stručnjaci upozoravaju: "Ako se ne promijene pušačke navike u slijedeća tri desetljeća umrijet će od posljedica pušenja prije vremena više ljudi nego od AIDS-a, tuberkuloze i komplikacija pri porodu zajedno."

U većini europskih zemalja provode se programi univerzalne prevencije u obliku medijskih kampanja s ciljem promicanja zdravlja, obiteljski orijentirani programi te preventivni programi utemeljeni na politici lokalne zajednice. Uključiti adolescente u kreativne aktivnosti, pokušati de-normalizirati pušenje u mladih, unaprijediti zdravlje djece i mladih kroz kreiranje zdravog okoliša u lokalnim zajednicama. Preventivne programe treba započeti u što ranijoj dobi, roditelji nepušači najbolji su primjer svojoj djeci.

U borbi protiv ovisnosti i promoviranju zdravih stilova života pouzdani partner je petrinjsko Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj sa svojim programima „Škole Ne-ovisnosti“, „Škole zdravlja“ i „Škole nenasilja“.

SRETAN SVJETSKI DAN NEPUŠENJA!

Međunarodni Dan obitelji

Detalji

Kreirano: Četvrtak, 14.05.2020.

MEĐUNARODNI DAN OBITELJI 15. SVIBNJA 2020.

            Međunarodni dan obitelji ustanovila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda  1989. godine. U svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece" kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. Novom Rezolucijom, 2002. godine, Glavna je Skupština UN uputila poziv svim državama da u povodu Dana obitelji pripremaju posebne programe, susrete obitelji, stručne skupove, promotivne koncerte i druge sadržaje na svim razinama, a posebno u lokalnim zajednicama.

Ove je godine obilježavanje toga dana limitirano epidemijom virusa COVID-19. Mnoge aktivnosti (radionice za roditelje i djecu, izložbe, manifestacije, igraonice) za obitelji koje su tradicionalno održavane u organizaciji Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj, POU Hrvatski dom Petrinja ove godine ne mogu biti održane. Iz tog razloga želimo ovim, trenutno najdostupnijim, medijskim putem podijeliti našu ljubav, brigu i skrb za djecu, roditelje i obitelj.

Obitelj je temelj, osnova zajednice i društva, svijeta koji imamo i unutar kojeg živimo.

Svi smo potekli iz nekog oblika obitelji.

Danas čitamo u medijima da je obitelj postala neka „ugrožena vrsta“, da joj prijeti „izumiranje“.

Postoje nebrojene definicije i mnogi pojavni oblici obitelji. Zakoni, poput Zakona o obitelji Republike Hrvatske, kao i  Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pragmatično i dosta pojednostavljeno definiraju kompleksan pojam obitelj. Opća deklaracija o pravima čovjeka u članku 16. sadrži odredbu o pravu punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica. Slično propisuje i čl. 23. Međunarodnog pakta UN o građanskim i političkim pravima te čl. 12. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Tradicionalna obitelj, koja je bila dominantni oblik obitelji u svijetu sve do druge polovice 20. stoljeća, sastojala se od više generacija pod istim krovom (od pradjeda/prabake do praunučadi). Trenutno je najrašireniji model tzv. nukleusne obitelji koju sačinjavaju roditelji i njihova djeca. U suvremenom društvu primjećuje se trend sve učestalijih razvoda brakova. Brakorazvodnim procesom od nukleusne  postaju: binukleusne (dvojezgrene) obitelji, tzv. „patchwork obitelji ili samohrani roditelji. Sve raširenije su i udomiteljske obitelji te izvanbračne zajednice.

Obitelj je jedan kontinuirani transakcijski proces koji zahtijeva napor, ulaganje, kompromis, žrtvovanje, rast i razvoj. Taj proces nije uvijek ugodan niti lagodan. Od članova obitelji, osobito roditelja, zahtijeva potpunu posvećenost, predanost i odgovornost. To je ujedno i proces rasta, transformacije na individualnoj, kolektivnoj, pa i duhovnoj razini.

Roditelji su djeci uzor u traženju rješenja, suočavanju sa stresom, optimističnom stavu i povjerenju u budućnost.

Obitelj postaje rizična, disfunkcionalna i „toksična“ kada:

• se počinju učestalo javljati svađe, sukobi koji mogu eskalirati do razine agresije i nasilja
• odnosi među članovima obitelji, osobito na relaciji roditelj-dijete postanu hladni, zapuštajući i zanemarujući
• djeca se uslijed nedostatka prihvaćanja, topline i potpore osjećaju odbačeno i otuđeno

Jedan od najznačajnijih razvojnih psihologa John Bowlby, koji je svijet zadužio svojom „Teorijom privrženosti“, smatrao je:  “Zdravi, sretni, neovisni adolescenti i punoljetnici proizvod su stabilnog doma u kojem oba roditelja posvećuju mnogo vremena i pozornosti djetetu.”

Postoje mnogobrojne teorije roditeljstva i odgoja. Danas je jedna od najprihvaćenijih  Teorija roditeljskog odgojnog stila (Baumrind, 1967; Macoby i Martin, 1983; Steinberg, Elmen i Mounts,1989.) koja se temelji na dvije glavne dimenzije: roditeljskom nadzoru i toplini (ljubav, potpora, prihvaćanje). Iz kombinacije tih dviju varijabli dobivena su četiri dominantna odgojna stila

• Autoritaran (kruti-strogi, veliki zahtjevi, strogi nadzor, nema topline i potpore)
• Autoritativan (veliki zahtjevi, nadzor, velika toplina i potpora)
• Popustljivi (prepopustljiv, slaba kontrola, velika toplina i potpora)
• Zanemarujući (zapuštajući, mali zahtjevi, slabi nadzor, nema topline i potpore)

Istraživanja pokazuju pozitivan utjecaj autoritativnog (brižni i zahtjevni) odgoja na psihosocijalnu prilagodbu djece,visoko samopoštovanje, manje puše, manja uporaba alkohola i droga, rjeđe devijantno ponašanje, bolji školski uspjeh, dobri odnosi s vršnjacima.

Autoritarni (hladni i zahtjevni) odgoj povezuje se s niskim samopouzdanjem i manjkom odgovornosti, (ako je prisutno strogo kažnjavanje) onda i agresivnim ponašanjem

Prepopustljivi odgoj povezuje se sa školskim neuspjehom, slabijom psihosocijalnom prilagodbom, konzumiranjem droga i alkohola.

Zanemarujući odgoj povezan je s najnižim samopoštovanjem (jedino zlostavljana djece imaju niže), pušenjem, konzumiranjem alkohola i droga te devijantnim ponašanjem.

NOVI IZAZOVI ZA OBITELJ I RODITELJE

Danas su obitelji suočene s novim izazovima koje donosi digitalno-virtualno postmoderno društvo. Djeca se u odrastanju sve manje oslanjaju na iskustva roditelja i prijašnjih generacija (što je, od početka čovječanstva bilo ključno za preživljavanje pojedinca i zajednice, cjelokupnog ljudskog roda). Većinu relevantnih znanja o svijetu oko sebe stječu posredno putem elektronskih medija, a ne direktnim iskustvom sa stvarnim situacijama, događajima i osobama. Brinu se za virtualne kućne ljubimce, zaljubljuju se i prekidaju veze putem društvenih mreža i krvavo ratuju s virtualnim neprijateljima. Naša istaknuta stručnjakinja za mentalno zdravlje djece prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander navodi da danas „djeca od 8 do 18 godina koristeći različite medije dnevno provedu uz „ ekrane“ oko 7 sati i 38 minuta, što automatski ostavlja prostor za propitivanje koliko ta ista djeca provedu vremena s roditeljima“. Prema nekim istraživanjima djeca u razgovoru s roditeljima provedu manje od 30 minuta dnevno.

Ako tu zastanemo i vratimo na početak ovog članka, prisjetit ćemo se poruke Glavne Skupština UN-a:  "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece". To je ono što nama, našoj djeci, našem društvu i suvremenom svijetu najviše nedostaje. Vrijeme koje ćemo provesti zajedno u srdačnim, toplim odnosima punim ljubavi, razumijevanja i potpore.

U tom smislu Vama i Vašim obiteljima od srca želimo da to uspijete ostvariti u Vašim životima. Počnite od danas. Od Dana obitelji. Svaki dan odvojite dodatnih pola sata, sat vremena za Vašu obitelj, Vašu djecu, Vaše roditelje. Uživajte u njima. Oni u Vama. Zajedno u životu.

SRETAN VAM DAN OBITELJI!

Obavijest - SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU, ADOLESCENTE I OBITELJ

Detalji

Kreirano: Srijeda, 18.03.2020.

TJEDAN MOZGA

Detalji

Kreirano: Petak, 13.03.2020.

Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj obilježava 19. Tjedan mozga („Brain Awareness Week“)

Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj i ove se godine tradicionalno uključuje u obilježavanje  19. Tjedna mozga koji se održava u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Tjedan mozga, kampanja u svijetu poznatu kao Brain Awareness Week održava se u Hrvatskoj od 16. do 22. ožujka 2020. Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj,  POU Hrvatski dom Petrinja organizira tri edukativne aktivnosti:

Ponedjeljak 16.03. 2020., 8,30,-10,00 sati održati će se radionica za djecu s teškoćama u razvoju Odjela TUR OŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja pod nazivom „MINDFULNESS I TERAPIJSKI PSI ZA DOBROBIT NAŠEG MOZGA“ u prostoru Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj. Voditelji su: Armin Hadžić, voditelj Savjetovališta i Dora Petrac iz Društva Naša djeca Sisak.

U srijeda 18.03.,18,00-19,30 sati, Armin Hadžić će u okviru županijskog programa Škola Ne-ovisnosti održati predavanje za roditelje "MOZAK I PUBERTET“ na Osnovnoj školi Viktorovac u Sisku.                         

Obilježavanje Tjedna mozga će završiti predavanjem za roditelje na Osnovnoj škola Jabukovac s temom "MOZGANJE-KAKO OČUVATI „ZDRAV“ MOZAK“ u četvrtak 19.03.2020.