Psiholoska pomoc COVID

SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU, ADOLESCENTE I OBITELJ PRUŽILO 91 PSIHOLOŠKU POMOĆ I PODRŠKU TIJEKOM EPIDEMIJE  COVID-19

Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj koje djeluje u sklopu POU Hrvatski dom Petrinja od samog početka izbijanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2 aktivno se uključilo u pružanje psihološke pomoći i podrške oboljelim osobama, osobama u samoizolacji i karanteni, njihovim obiteljima te svim građanima koji u ovim kriznim trenucima trebaju psihološku pomoć.

Psiholog Armin Hadžić, voditelj Savjetovališta je (i još uvijek sada obzirom na novonastalo pogoršanje epidemiološke situacije) dežuran na telefonu za psihološku pomoć svakim danom (i blagdnaima i vikendima) od 10:00 do 20:00 sati.

 Od sredine ožujka do sredine kolovoza psiholog Armin Hadžić pružio je 91 psihološku pomoć u obliku telefonskog i online savjetovanja. Od toga je troje osoba pozitivnih na COVID-19, 18 osoba u samoizolacji i karanteni te njihove obitelji, 59 savjetovaja zbog psihičkih tegoba uzrokovanih ili pojačanih pandemijom, 11 bračnih savjetovanja. 

Osobe su se javljale, osim s područja grada Petrinje, i iz Topuskog (gdje su bili smješteni u karanteni u Lječilištu), s područja Gline (mnogi rade u inozemstvu te su se vratili i bili u samoizolaciji ) te sa sisačkog područja.

Mnoge osobe koji su već prethodno imale određene psihičke tegobe ili pripadaju u skupinu povećanog rizika, tijekom pandemije patili su od pojačanih simptoma, osobito napada panike, anksioznosti/tjeskobe, povećane zabrinutosti i straha, depresivnosti, nesanice, simptoma stresa te somatskih simptoma (glavobolja, probavnih smetnji, bolova i sl.). 

Problem usamljenosti i depresivnosti pojačano se pojavio kod osoba koje žive same i kod osoba starije životne dobi. U doba „lockdowna“ nisu mogli imati posjete od članova obitelji, prijatelja, rodbine tako da su mnoge osobe jako patile od osjećaja usamljenosti (koji postaje jedan od velikih problema mentalnog zdravlja u suvremenom svijetu).

Situcija pandemije predstavlja veliki stresor u gotovo svim aspektima naših života (zdravstveni, financijiski, društveni, obrazovni...) te su svi ljudi, više ili manje, bili prisiljeni razviti određene strategije suočavanja s tako velikom razinom stresa, straha i neizvjesnosti u jednom dužem vremenskom razdoblju (bez vidljivog kraja i poboljšanja situacije).

Osobe koje su percipirale i nastojale fokusirati se na pozitivne strane i nove mogućnosti koje su pratile pandemiju  (npr. „mogu sada biti cijelo kod kuće s obitelji,  provesti napokon više vremena sa svojom djecom, svojim partnerom, posvetiti se svom vrtu, ljubimcima, živjeti štedljivije, vratiti se prirodnom načinu života, osvijestiti istinske vrijednosti u životu, i sl.)

To je ujedno i preporuka psihologa Hadžića za sve nas, da probamo izvući iz sebe i iz  životnih okolnosti uslijed epidemije COVID-a ono najbolje, ono pozitivno, što nas potiče na rast i razvoj, što nas čini boljim, plemenitijim i suosjećajnijim ljudima. U suvremenoj psihologiju  to se naziva Posttraumatskim rastom i razvojem. Ova teška i neizvjesna epidemija bolesti COVID-19 može poslužiti upravo kao prilika za to.

Ostanimo odgovorni!