MEĐUNARODNI DAN OBITELJI 15. SVIBNJA 2020.

            Međunarodni dan obitelji ustanovila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda  1989. godine. U svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece" kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. Novom Rezolucijom, 2002. godine, Glavna je Skupština UN uputila poziv svim državama da u povodu Dana obitelji pripremaju posebne programe, susrete obitelji, stručne skupove, promotivne koncerte i druge sadržaje na svim razinama, a posebno u lokalnim zajednicama.

Ove je godine obilježavanje toga dana limitirano epidemijom virusa COVID-19. Mnoge aktivnosti (radionice za roditelje i djecu, izložbe, manifestacije, igraonice) za obitelji koje su tradicionalno održavane u organizaciji Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj, POU Hrvatski dom Petrinja ove godine ne mogu biti održane. Iz tog razloga želimo ovim, trenutno najdostupnijim, medijskim putem podijeliti našu ljubav, brigu i skrb za djecu, roditelje i obitelj.

Obitelj je temelj, osnova zajednice i društva, svijeta koji imamo i unutar kojeg živimo.

Svi smo potekli iz nekog oblika obitelji.

Danas čitamo u medijima da je obitelj postala neka „ugrožena vrsta“, da joj prijeti „izumiranje“.

Postoje nebrojene definicije i mnogi pojavni oblici obitelji. Zakoni, poput Zakona o obitelji Republike Hrvatske, kao i  Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pragmatično i dosta pojednostavljeno definiraju kompleksan pojam obitelj. Opća deklaracija o pravima čovjeka u članku 16. sadrži odredbu o pravu punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica. Slično propisuje i čl. 23. Međunarodnog pakta UN o građanskim i političkim pravima te čl. 12. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Tradicionalna obitelj, koja je bila dominantni oblik obitelji u svijetu sve do druge polovice 20. stoljeća, sastojala se od više generacija pod istim krovom (od pradjeda/prabake do praunučadi). Trenutno je najrašireniji model tzv. nukleusne obitelji koju sačinjavaju roditelji i njihova djeca. U suvremenom društvu primjećuje se trend sve učestalijih razvoda brakova. Brakorazvodnim procesom od nukleusne  postaju: binukleusne (dvojezgrene) obitelji, tzv. „patchwork obitelji ili samohrani roditelji. Sve raširenije su i udomiteljske obitelji te izvanbračne zajednice.

Obitelj je jedan kontinuirani transakcijski proces koji zahtijeva napor, ulaganje, kompromis, žrtvovanje, rast i razvoj. Taj proces nije uvijek ugodan niti lagodan. Od članova obitelji, osobito roditelja, zahtijeva potpunu posvećenost, predanost i odgovornost. To je ujedno i proces rasta, transformacije na individualnoj, kolektivnoj, pa i duhovnoj razini.

Roditelji su djeci uzor u traženju rješenja, suočavanju sa stresom, optimističnom stavu i povjerenju u budućnost.

Obitelj postaje rizična, disfunkcionalna i „toksična“ kada:

  • se počinju učestalo javljati svađe, sukobi koji mogu eskalirati do razine agresije i nasilja
  • odnosi među članovima obitelji, osobito na relaciji roditelj-dijete postanu hladni, zapuštajući i zanemarujući
  • djeca se uslijed nedostatka prihvaćanja, topline i potpore osjećaju odbačeno i otuđeno

Jedan od najznačajnijih razvojnih psihologa John Bowlby, koji je svijet zadužio svojom „Teorijom privrženosti“, smatrao je:  “Zdravi, sretni, neovisni adolescenti i punoljetnici proizvod su stabilnog doma u kojem oba roditelja posvećuju mnogo vremena i pozornosti djetetu.

Postoje mnogobrojne teorije roditeljstva i odgoja. Danas je jedna od najprihvaćenijih  Teorija roditeljskog odgojnog stila (Baumrind, 1967; Macoby i Martin, 1983; Steinberg, Elmen i Mounts,1989.) koja se temelji na dvije glavne dimenzije: roditeljskom nadzoru i toplini (ljubav, potpora, prihvaćanje). Iz kombinacije tih dviju varijabli dobivena su četiri dominantna odgojna stila

  • Autoritaran (kruti-strogi, veliki zahtjevi, strogi nadzor, nema topline i potpore)
  • Autoritativan (veliki zahtjevi, nadzor, velika toplina i potpora)
  • Popustljivi (prepopustljiv, slaba kontrola, velika toplina i potpora)
  • Zanemarujući (zapuštajući, mali zahtjevi, slabi nadzor, nema topline i potpore)

Istraživanja pokazuju pozitivan utjecaj autoritativnog (brižni i zahtjevni) odgoja na psihosocijalnu prilagodbu djece,visoko samopoštovanje, manje puše, manja uporaba alkohola i droga, rjeđe devijantno ponašanje, bolji školski uspjeh, dobri odnosi s vršnjacima.

Autoritarni (hladni i zahtjevni) odgoj povezuje se s niskim samopouzdanjem i manjkom odgovornosti, (ako je prisutno strogo kažnjavanje) onda i agresivnim ponašanjem

Prepopustljivi odgoj povezuje se sa školskim neuspjehom, slabijom psihosocijalnom prilagodbom, konzumiranjem droga i alkohola.

Zanemarujući odgoj povezan je s najnižim samopoštovanjem (jedino zlostavljana djece imaju niže), pušenjem, konzumiranjem alkohola i droga te devijantnim ponašanjem.

NOVI IZAZOVI ZA OBITELJ I RODITELJE

Danas su obitelji suočene s novim izazovima koje donosi digitalno-virtualno postmoderno društvo. Djeca se u odrastanju sve manje oslanjaju na iskustva roditelja i prijašnjih generacija (što je, od početka čovječanstva bilo ključno za preživljavanje pojedinca i zajednice, cjelokupnog ljudskog roda). Većinu relevantnih znanja o svijetu oko sebe stječu posredno putem elektronskih medija, a ne direktnim iskustvom sa stvarnim situacijama, događajima i osobama. Brinu se za virtualne kućne ljubimce, zaljubljuju se i prekidaju veze putem društvenih mreža i krvavo ratuju s virtualnim neprijateljima. Naša istaknuta stručnjakinja za mentalno zdravlje djece prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander navodi da danas „djeca od 8 do 18 godina koristeći različite medije dnevno provedu uz „ ekrane“ oko 7 sati i 38 minuta, što automatski ostavlja prostor za propitivanje koliko ta ista djeca provedu vremena s roditeljima“. Prema nekim istraživanjima djeca u razgovoru s roditeljima provedu manje od 30 minuta dnevno.

Ako tu zastanemo i vratimo na početak ovog članka, prisjetit ćemo se poruke Glavne Skupština UN-a:  "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece". To je ono što nama, našoj djeci, našem društvu i suvremenom svijetu najviše nedostaje. Vrijeme koje ćemo provesti zajedno u srdačnim, toplim odnosima punim ljubavi, razumijevanja i potpore.

U tom smislu Vama i Vašim obiteljima od srca želimo da to uspijete ostvariti u Vašim životima. Počnite od danas. Od Dana obitelji. Svaki dan odvojite dodatnih pola sata, sat vremena za Vašu obitelj, Vašu djecu, Vaše roditelje. Uživajte u njima. Oni u Vama. Zajedno u životu.

SRETAN VAM DAN OBITELJI!