Publikacije:


Donacija obitelji Gener, deplijan izložbe

Donacija obitelji Gener - Između intime obiteljskog salona i novog života u okrilju javne zbirke

Galerija Krsto Hegedušić predstavlja izložbu malog formata s kojom javnost upoznajemo s radovima koje je obitelj Gener darovala Galeriji Krsto Hegedušić, a radi se o djelima Vilima Muhe, Ivana Tucića, Ive Pejakovića, Josipa Stanića Staniosa te o četiri djela nepoznatih autora.

Izložba ne samo da prezentira donirane radove, već i problematizira dijalektiku odnosa koji se uspostavljaju prelaskom radova iz intime obiteljskog salona u javni prostor.

Povijest obitelji Gener/Topljak vezana je uz dugogodišnji pedagoški rad, jednu od središnjih identitetskih djelatnosti grada Petrinje, uz pravnu djelatnost, te uz aktivno sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu grada. Petrinjski biografski leksikon, brojni članci u Generacijama, Banovcu, Hrvatskoj zemlji, Petrinjskom obzoru, kao i donacija knjiga Matici hrvatskoj u Petrinji, govore o općedruštvenim interesima ove obitelji, o uloženom trudu za održavanje i kontinuiranje lokalne tradicije i kulturne baštine. Isto to govori i donacija umjetnina, no ove umjetnine prelaskom u 'novi' prostor dobivaju mogućnost razotkrivanja ''duboke čarolije'' i ''magične aureole'' koje su još uvijek svježe upisane u njih same.



Anton Cetín: crteži, kolaži, grafike / U spomen mojem profesoru Krsti Hegedušiću, katalog izložbe

Doista su rijetki, i sve rjeđi slučajevi u današnje vrijeme, da umjetnik odluči pokloniti veliki i značajni segment svog opusa u galerijski fundus. Kada se takve okolnosti ipak dogode, prilika su da se tom vrijednom poklonu istovremeno pristupi sa zahvalnošću, ali i pružanjem sigurnog utočišta umjetničkim djelima unutar kojeg će ta ista djela biti vrednovana, prezentirana, kontekstualizirana i unutar kojeg će imati mogućnost pričati još neispričane priče svog likovnog i umjetničkog života. Još od svog osnutka, 1987. godine, Galerija Krsto Hegedušić nije dobila tako značajnu i opsežnu donaciju, kao što je ova Antona Cetína. Svaki od ukupno osamdeset poklonjenih radova nosi u sebi simboličnu posvetu osamdeset godina života ovog umjetnika, ali i trajnu posvetu i počast njegovom profesoru Krsti Hegedušiću. Znakovit je i kronološki raspon nastanka radova, između 1963. i 1964. godine, kada su nastali muški i ženski aktovi na satovima crtanja kod profesora Krste Hegedušića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, zatim radovi iz kontinuiranog autorovog ciklusa ''Varijacija Eva'', od perioda 1974. godine, preko 1980-ih godina sve do najnovije datiranog rada iz 2013. godine. Ovdje se radi o jedinstvenom, tematski zaokruženom umjetničkom opusu, vibrantnom u svojim umjetničkim i kreativnim zamasima, neiscrpnom u istraživanju papirnatog medija i mogućnostima grafičkih tehnika, isto toliko koliko i elementarnog u likovnom jeziku linije i boje. Isti taj opus formira se i zaokružuje te se trajno nastanjuje upravo unutar Hegedušićevog okrilja.

Galerijski fundus je ovom donacijom dobio višestruko oplemenjeno lice. Postao je još čvršći u svojim umjetničkim i značenjskim interrelacijama. Donirani umjetnički korpus uspostavio je izravnu i višeslojnu diskurzivnu vezu s ostatkom radova umjetnika koji su imali pedagoško iskustvo Krste Hegedušića. Ova vrijedna Cetínova donacija otvorila je svježe interpretativne i značenjske potencijale svih budućih izložbenih prezentacija i artikulacija djela iz galerijskog fundusa kao i rasvijetlila mogućnosti nekih novih pozicija u percepciji versatilnog stvaralaštva Krste Hegedušića sagledavanog iz konteksta suvremene umjetničke teorije i prakse.

Kustosica izložbe je Alma Trauber, a autorice tekstova u katalogu su Branka Hlevnjak i Alma Trauber.

 



Mjesta sjećanja: župne crkve petrinjskog kraja, katalog izložbe

Izložba Mjesta sjećanja – župne crkve petrinjskog kraja nastala je u suradnji s Uredom za kulturu Sisačke biskupije te je sastavni programski dio anualnog obilježavanja Dana sjećanja 1991- - 2016.

U Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine veliki dio područja Sisačke biskupije, pa tako i Petrinjskog dekanata bio je okupiran. U tim teškim danima je granatirano, minirano, zapaljeno, djelomično ili potpuno srušeno 15 župnih crkvi među kojima su i: Hrvatski Čuntić 26. srpnja 1991., Hrastovica 25. kolovoza 1991., Gora početkom listopada 1991. i Petrinja rujan 1991. i 18. ožujka 1992. godine. Nakon Domovinskog rata započela je obnova župnih crkvi, ali i manjih crkvi, kapela, župnih kuća i samostana. Većina je potpuno obnovljena i samo ih još nekoliko čeka na ponovnu izgradnju. Ova izložba, koncepcijski i sadržajno, želi svakog promatrača i posjetitelja uputiti na promišljanje o crkvi kao prostoru i mjestu koje nije samo mjesto vjere, monumentalni spomenik, već i trajno i kontinuirano mjesto interakcije, mjesto koje čuva sjećanja na događaje koji su važni za zajednicu u kojoj je svaka od crkvi podignuta. Stoga, svaka od tih crkvi jest mjesto sjećanja i mjesto identifikacije u kojem su sadržane ideje zajednice o sebi samoj. I upravo na tragu ovihpromišljanja, prepoznajemo crkve kao ''mjesta utočišta'', kao ''živo srce pamćenja'' i čija je sakralna i memorijalna dimenzija tek jedna u ''svežnju njihovih simboličkih značenja''.

Izložba predstavlja preko 80 fotografija župnih crkvi koje pripadaju petrinjskom dekanatu, a koje prikazuju izgled crkvi prije Domovinskog rata, za vrijeme Domovinskog rata i izgled crkvi u sadašnjem vremenu.

Kustosica izložbe je Alma Trauber, a autori tekstova u katalogu su: Spomenka Jurić, Ivan Rizmaul i Alma Trauber.

 

 

 





Sva prava pridržana © POU Hrvatski dom Petrinja | Design by D.Point / Kreativna agencija Powered by: CouchCMS