Petrinja se ponosi dugom tradicijom kulturnog stvaralaštva pa se često ističu stoljetna društva i udruge koje su pjesmom i plesom okupljale građane i predstavljale grad u vedrom duhu. Ali kako se nosimo s izazovima na suvremenoj kulturnoj sceni?

Nositelj gradskog kulturnog života je Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja, ustanova u kulturi čiji je osnivač i vlasnik Grad Petrinja. POU Hrvatski dom je javna ustanova, svojevrstan kulturni centar grada i u njemu se provode gotovo sve kulturno-umjetničke aktivnosti. Ustanova je osnovana, financirana i upravljana od strane gradske uprave.

Vrlo mali broj ljudi unutar javnog sektora donosi odluke o umjetnosti i kulturi, mada su one značajne za građane. Obzirom da nisu definirani uvjeti i kriteriji korištenja prostora POU Hrvatski dom, udruge su, kao i zaposlenici doma često u nedoumici tko sve može koristiti te prostore i pod kojim uvjetima. Prije svega, često se postavljaju pitanja:

Kako ćemo oživjeti prostor atrija u ljetnim mjesecima?

Kakve se kulturmo-umjetničke aktivnosti mogu organizirati u prijepodnevnim satima? Za koje skupine sugrađana?

Kome se korištenje prostorija treba naplatiti, a kome ne?

Tko treba donijeti odluku o tome?

Lokalne udruge koriste prostorije doma za svoje aktivnosti, ali kapacitet gradske kulturne ustanove nije dovoljno iskorišten. Neiskorišteni prostorni resursi doma mogu biti mjesto u kojem će lokalne udruge organizirati dnevne aktivnosti za djecu, osobe starije životne dobi, nezaposlene osobe i sl. Definitivno postoji potreba za novim kulturno-umjetničkim programima.

Na koji način će se odrediti koji su programi zajednici najviše potrebni, tko će ih provoditi i s kim će surađivati?

Sve su to izazovi s kojima se zajednica narednih godina mora suočiti.

Kultura po mjeri naših sugrađana

Namjera nam je narednih mjeseci napraviti analizu trenutnog stanja i potaknuti građane na promišljanje kako ćemo u budućnosti razvijati lokalnu kulturnu scenu. 

Narednih ćemo mjeseci intezivno razvijati upravljačke vještine zaposlenika Hrvatskog doma i članova udruga kako bi mogli u suradnji s lokalnom samoupravom programirati inovativne kulturne i društvene programe koji će uključiti sve skupine građana, s naglaskom na one najranjivije. Ti će programi biti odraz interesa građana i potreba lokalne zajednice.

Civilno-javno partnerstvo predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa u odnosu na konvencionalne i tradicionalne pristupe. Dijeljenjem odgovornosti u upravljanju te kvalitetnom povezanošću civilnih i javnih aktera uspostavlja se novi model strukture i procesa organizacije korištenja javnih resursa.

Sudioničko donošenje odluka nije otvoreno samo za stručnjake iz područja kulture, već osigurava uključivanje korisnika, odnosno onih koji kao publika sudjeluju u kulturnim programima.