Izložbe:


"Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja

Četvrtak, 22.11 2018. u 18 sati

Izložba "Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja"


otvorenje: 22.11.2018. u 18 sati

Galerija Krsto Hegedušić, Matije Gupca 2, Petrinja

izložba ostaje otvorena do 15.1.2019.


 

U veljači iduće godine obilježavamo devedesetu godišnjicu osnutka Udruženja umjetnika Zemlja, angažiarnog udruženja slikara, kipara i arhitekata. Iako nas gotovo čitavo stoljeće dijeli od njihova kolektivnog djelovanja i traganja za odgovorom na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv, pitanja koja su otvorili aktualna su i danas. Pritom nam nije do preslikavanja historijskog primjera na suvremenu situaciju poput recepta, već upravo do historizacije umjetničke prakse zemljaša. Stoga joj prilazimo secirajući širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugoslavije i međuratnog perioda: razdoblje intenzivnog širenja kapitalizma i opće privredne krize, zabrane radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića te vrijeme nadolazećeg fašizma. U galerijskom prostoru ono se ‘inscenira’ obiljem arhivskih dokumenta i interpretacijama neuralgičnih točaka tadašnjeg jugoslavenskog društva - seljačkog i nacionalnog pitanja - koja se nedvosmisleno reflektiraju u umjetnosti Zemlje.

Historizacija ‘slučaja Zemlja’ nameće i u dosadašnjim narativima o Zemlji zanemareno pitanje veza članova Udruženja s društvenim pokretima onoga vremena. Poseban naglasak stavljamo na veze zemljaša s Komunističkom partijom Jugoslavije koja u to vrijeme još uvijek djeluje u složenim, ilegalnim uvjetima, znatno opterećena unutarnjim, frakcijskim sukobima, pa umjetnost, kao legalni oblik djelovanja, nerijetko preuzima ulogu političke propagande. Kako su umjetnici razumijevali društvenu funkciju svoje prakse pokazujemo iskazima iz njihovih intervjua, autobiografijama, ali i zapisima policijskih saslušanja. Ti dokumenti otkrivaju kako je heteronomna kritika autonomije umjetnosti u tadašnjem društvu ‘dočekana na nož’, ali i kako je prouzročila sukobe i razilaženja unutar samog udruženja te u širem umjetničkom polju. Stoga izložba oživljava ključna mjesta Sukoba na književnoj ljevici, opirući se simplifikacijama i jednostavnim tumačenjima načina na koji se on reflektira u likovnosti Zemlje.

Problematiziranje umjetnosti kao autonomne djelatnosti najbolje se oslikava u zemljaškom odnosu prema proletarijatu, bilo da je riječ o umjetničkom (i političkom) radu na hrvatskom selu, u samostalnim sindikatima ili pak u predgrađima Zagreba, gdje se trbuhom za kruhom masovno doseljavaju nadničari i bezemljaši. Arhivske dokumente prate umjetnički radovi u cijelom spektru tehnika - od čipke i tempera na staklu do grafika i ulja na platnu - s motivima ucviljenih žena kojima se oduzima stoka, policijske represije nad seoskom sirotinjom i ‘kokošarima’, teške seljačke svakodnevice, kao i bijede radničkih slamova. Nakon više desetljeća publici izlažemo i paradigmatsku sliku Krste Hegedušića s motivom neuspješne pobune ‘zelenog kadra’ koji je, Krležnim riječima, djelovali “uludo” i bez “politički integralnih sila”. Nismo zaobišle ni ‘žensku stranu’ Zemlje: donosimo rijetko izlagani rad u čipki jedine punopravne članice Udruženja Branke Hegedušić, kao i reprezentaciju ženskog rada i eksploatacije - od reproduktivnog do teškog fizičkog rada na zemlji i u industriji. Međusobnu uvjetovanost sela i grada u vrijeme uvođenja kapitalističkih proizvodnih odnosa jasno izlažu plakati Stjepana Planića koje smo preuzeli iz sekcije “Selo” s V. izložbe Zemlje, kao i grafički listovi Marijana Detonija koji ilustriraju život i rad u blatnim u zagrebačkim slamovima.
Zemljaši su tim radovima precizno ocrtavali klasne antagonizme koji su imanentni kapitalističkom društvu. Stoga je problem umjetnosti kolektiva – kako su zemljaši nazivali svoju praksu ističući opreku spram individualne pozicije buržujskog umjetnika koji zastupa klasne interese eksploatatora – danas jednako aktualan.


autorice: [BLOK] - Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković
kustosica: Alma Trauber (Galerija Krsto Hegedušić)
suradnik povjesničar: Nikola Vukobratović
dizajn: Nina Bačun i Roberta Bratović - Oaza


Na izložbi su izloženi dokumenti iz arhiva sljedećih institucija: Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Instituta za povijest umjetnosti, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (donacija Josip Depolo), Hrvatskog državnog arhiva, Likovnog arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Na izložbi su izloženi radovi iz: Moderne galerije Zagreb, Galerije moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Kabineta grafike HAZU, Galerije Krsto Hegedušić Petrinja, Muzeja naivne umjetnosti “Ilijanum” Šid i privatnog vlasništva.

Izložbu financijski podupiru: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Sisačko-moslavačka županija, Grad Petrinja.

Istraživanje o Udruženju umjetnika Zemlja odvijalo se 2016. godine u sklopu projekta Kartografija otpora koji je organizirala Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s BLOK-om.
 

BLOK je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.



"Zlatko Šulentić - slikar živog kolorita"

Ponedjeljak, 5.11.2018. u 19 sati

 

Poštovani, srdačno Vas pozivamo na otvorenje izložbe

 

"Zlatko Šulentić - slikar živog kolorita"

 

koja je nastala suradnjom POU Hrvatski dom Petrinja s Društvom Terra banalis

povodom 125. obljetnice njegova rođenja

 

 

Ponosne što u prostoru Galerije Krsto Hegedušić ugošćujemo remek-djela jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, istovremeno nas raduje i što je na jednom od njih prikazan Petrinjac.

 

Zlatko Šulentić, rođen u susjednoj Glini, veliko je ime drugog naraštaja hrvatske moderne, a niz životnih momenata veže ga i uz naš grad.

 

 

Autorica likovnog postava je Lidija Klobučar, prof.pov.umj.

Uz izložbu slika pogledajte i izložbu o slikarevu životu i radu iste autorice

 

 

Otvorenje izložbe je u ponedjeljak, 5. studenog 2018. godine u 19 sati

u Galeriji Krsto Hegedušić u Petrinji

 

Izložba će se moći pogledati do 16.11.2018.

 

 

 Izložba je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture RH,

Sisačko - moslavačke županije i Grada Petrinje



Zdenka Pozaić "Keramika u zasjedi stiha"

Četvrtak, 11.10.2018. u 19 sati

Zdenka Pozaić

''KERAMIKA U ZASJEDI STIHA''

 

Galerija Krsto Hegedušić predstavlja izložbu Zdenke Pozaić pod nazivom Keramika u zasjedi stiha. Izložba suvremene hrvatske grafičarke predstavit će izbor radova u keramici nastajalih u proteklih 15 godina te izbor iz poznate bibliofilske edicije ''Riječ i slika'', pjesničko-grafičkih mapa, od kojih je do 2018. godine, Zdenka Pozaić izdala 8 kola.

Izložba će biti otvorena u četvrtak, 11. listopada 2018. godine, u 19,00 sati.

 

''Zaista, keramika Zdenke Pozaić kao da je izronila iz jednog od stihova Wisławe Szymborske:

(…)

Kozmos je takav kakav jest,

to znači savršen.

(…)

 

Ono što možemo iščitati i prepoznati u značenju riječi i stihova Szymborske, neodoljivo i snažno prepoznaje se u radovima Zdenke Pozaić: odnosi općeg i konkretnog, protežni odnosi između vremena i prostora. Traganje za univerzalnim mjestom koje ne podliježe jednosmjernom ili jednostavnom razumijevanju, gledanju, čitanju, početno je i završno stanje kada govorimo o radovima Zdenke Pozaić. Ovu izložbu u kontekstu petrinjske galerije Krsto Hegedušić treba shvatiti kao nastavak kontinuiteta usidrenih u mediju keramike uz koji je Petrinja višestruko vezana. Ti kontinuiteti začeti su u petrinjskoj zemlji koja je, osobito uz obalu rijeke Kupe, obilovala glinom te dalje živjeli kroz brojne generacije petrinjskih lončarskih obitelji sve do danas. Drugo lice keramike u Petrinji usko je vezano uz pojavu moderne hrvatske umjetničke keramike, djelovanjem Jelene Babić, koja je rođena u Petrinji. Gotovo sva velika ženska imena hrvatske umjetničke keramike imaju svoja veća ili manja dodirna utočišta u Petrinji: Erna Šaj, Mila Vod, Blanka Dužanec, Milka Vukelić, Antonija Stranjski, Ljerka Stilinović, Katarina Čeak. Jedna od zapaženih učenica Blanke Dužanec u Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu bila je upravo Zdenka Pozaić. Iako je grafika predominantni medij Zdenke Pozaić kroz cijeli njen opus, ona se keramici uvijek vraćala i obraćala. Stoga i ovom izložbom u prvobitnom prostornom okrilju učenja i djelovanja svoje profesorice, umjetnica simbolično potvrđuje svoj čvrsti status unutar suvremene hrvatske keramike.''

(Iz tekst predgovora kataloga izložbe, Alma Trauber)

 

ZDENKA POZAIĆ

Zdenka Pozaić (Čazma, 1940.); Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, Grafički odjel, završila je 1960., a 1966. godine diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Alberta Kinerta. Godine 1968. završila je Specijalku za grafiku profesora Marijana Detonija.

Od 1964. do 1969. godine boravi po dva do pet mjeseci godišnje u Engleskoj (Richmond, Windsor, London) i putuje tom zemljom te Škotskom i Irskom. U Victorijinu i Albertovu muzeju prvi se put susreće s japanskom grafikom, što je potiče i inspirira za osobna istraživanja u tehnikama drvoreza i linoreza. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća počinje raditi reljefe u drvu i keramiku, a 1995./1996. godine okušala se u slikanju na emajlu.

Imala je više od sedamdeset samostalnih izložbi (Zagreb, Erlangen, Zürich, Osor, Pula, Labin, Brseć, Rijeka, Osijek, Split, Zabok, Dubrovnik, Ljubljana, Bonn, Suwalki, Prag, Sisak) i sudjelovala na više od 300 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Njemačka, Italija, Francuska, Kanada, Poljska, Češka, Slovačka, Portugal, Južna Koreja, Irska, Mađarska, Nizozemska, Ukrajina, Bugarska, Litva, Turska, Rumunjska, Indija, Australija, Švedska, Španjolska, Egipat, Kina, Iran, Indonezija, Bjelorusija, Slovenija, Belgija, Bosna i Hercegovina).

Radovi joj se nalaze u fundusima više muzeja, galerija i grafičkih zbirki u zemlji (NSK Zagreb, Kabinet grafike HAZU Zagreb, Moderna galerija Zagreb, Galerija Branka Ružića Slavonski Brod, Muzej Moslavine Kutina, Gradski muzej Bjelovar) te u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Francuskoj, Bugarskoj i dr.

Dobitnica je više nagrada i priznanja za grafiku i Ex libris u Hrvatskoj i svijetu (Češka, Italija, Bugarska), među kojima Nagrade žirija 5. Hrvatskog trijenala grafike Kabineta grafike HAZU (2009.). Dobitnica je odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.). Članica je HDLU-a Zagreb, ULUPUH-a i počasna članica varaždinskog Kerameikona.

Godine 2012. objavljena joj je monografija u nakladi art magazina Kontura, autorâ Ive Körbler i Tonka Maroevića.

Objavila je šest pjesničko-grafičkih mapa i četrdeset osam naslova u bibliofilskoj ediciji Riječ i slika. Pokrenula je Biblioteku DUB u kojoj objavljuje primjere iz davnije povijesti hrvatskog pjesništva (Marko Marulić, Ivo Vojnović), Biblioteku Pjesnici u kojoj je objavila pjesničko-grafičke mape: Češka/Deset pjesnika, Dragutin Tadijanović/Deset pjesama, Italija/Deset pjesnika, Hrvatska/Deset pjesnika, zatim Biblioteku Pjesnik s 11 pjesama Vaclava Havela iz ciklusa Na rubu proljeća, Antuna Šoljana s 10 odabranih pjesama, Vladimira Holana Noć s Hamletom te najnoviju Biblioteku Kajdanka: Luko Paljetak/Zdenka Pozaić – Chopin, Luko Paljetak/Zdenka Pozaić – Franz Liszt, Richard Wagner/Zdenka Pozaić – Wagner i Zvonimir Mrkonjić/Zdenka Pozaić – Mozart.



Izložba produžena do 5. listopada

Do 5.10.2018.

Zbog velikog interesa, izložbu "Ratna prijateljstva u ratu i poraću" produžujemo do 5. listopada 2018.

 

Izložba "Ratna prijateljstva u ratu i poraću" govori o društvenim aspektima Domovinskog rata (1991.-1995.) na Banovini i u fokus stavlja prijateljstvo kao važan, univerzalan i pozitivan, segment ratnog i poratnog razdoblja. Cilj je ove izložbe ukazati na međuljudske odnose pojedinaca, sudionika i suvremenika ratnog doba, čiji su se životi prepleli zbog ratnih i poratnih događanja. Ratna prijateljstva gotovo su neistražena tema u znanstvenom i stručnom sagledavanju Domovinskog rata (1991.-1995.) u Hrvatskoj. To je bio poticaj da tragamo za ratnim prijateljima i pokušamo razumjeti kako su se razvili bliski odnosi te čvrste spone poštovanja, povjerenja i ljubavi koje ove osobe, ratne prijatelje, povezuju do danas. 

Autorice i kustosice izložbe su: doc. dr. sc. Sanja Lončar i Alma Trauber



Ratna prijateljstva u ratu i poraću

Otvorenje izložbe: petak, 14. rujna 2018., 19,00 sati.

Izložba "Ratna prijateljstva u ratu i poraću" govori o društvenim aspektima Domovinskog rata (1991.-1995.) na Banovini i u fokus stavlja prijateljstvo kao važan, univerzalan i pozitivan, segment ratnog i poratnog razdoblja. Cilj je ove izložbe ukazati na međuljudske odnose pojedinaca, sudionika i suvremenika ratnog doba, čiji su se životi prepleli zbog ratnih i poratnih događanja. Ratna prijateljstva gotovo su neistražena tema u znanstvenom i stručnom sagledavanju Domovinskog rata (1991.-1995.) u Hrvatskoj. To je bio poticaj da tragamo za ratnim prijateljima i pokušamo razumjeti kako su se razvili bliski odnosi te čvrste spone poštovanja, povjerenja i ljubavi koje ove osobe, ratne prijatelje, povezuju do danas. 

Autorice i kustosice izložbe su: doc. dr. sc. Sanja Lončar i Alma Trauber.

Izložba je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture RH, Sisačko-moslavačke županije i Grada Petrinje.



Suradnici Majstorske radionice Krste Hegedušića iz fundusa galerije Krste Hegedušića

Četvrtak, 2.8.2018. u 19 sati

 

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe

 

Suradnici Majstorske radionice Krste Hegedušića iz fundusa galerije Krste Hegedušića

 

U sklopu proslave Dana Grada Petrinje - Lovrenčevo

Četvrtak, 2.8.2018. u 19 sati

Galerija Krsto Hegedušić

 

Majstorska radionica Krste Hegedušića djelova­la je kao poslijediplomski studij na Akademiji li­kovnih umjetnosti u Zagrebu od 1950. do 1975.

Suradnici Majstorske radionice Krste Hegedušića poklonili su 1987. godine svoje radove za fundus ga­lerije Krsto Hegedušić u Petrinji i za realizaciju stal­nog postava Krste Hegedušića i suradnika njegove Majstorske radionice 1950.—1975. godine. Znatan dio fundusa je nestao tijekom Domovinskog rata (1991.—1995.), međutim inicijativom Ministarstva kulture i tadašnjeg ministra Bože Biškupića, galerijski fundus se obnavlja donacijom od 37 radova umjetnika koji su također većinom bili suradnici Hegedušićeve Majstorske radionice. Ova izložba donosi izbor radova suradnika Majstorske radionice Krste Hegedušića koji se čuvaju u fundusu galerije Krsto Hegedušić.

 

Marina Abramović, Josip Bukal, Renata Chalupa, Boris Dogan, Jadranka Fatur, Ivo Friščić, Tomo Gerić, Igor Ivšak, Vladimir Jakelić, Marina Kalentić, Zlatko Kauzlarić Atač, Nives Kavurić Kurtović, Zlatko Keser, Franjo Koren, Nikola Koydl, Ivan Kuduz, Ferdinand Kulmer, Fedor Ličina, Dušan Malešević, Nenad Opačić, Nedeljko Nesa Paripovic, Srećko Planinić, Nina Režek, Maja Spiller, Ivica Šiško, Ante Schramadei, Miroslav Šutej, Vasko Lipovac, Antun Boris Švaljek, Emil Robert Tanay, Radislav Trkulja, Ana Feiner – Žalac, Nevenka Arbanas, Milun Garčević, Eugen Kokot, Zlatko Šimunović.

 

U sklopu izložbe održat će se predavanje:

mr. sc. Snježana Pintarić

‘Majstorska radionica Krste Hegedušića – prostor obrazovanja, prostor kulture’

petak, 24. kolovoza 2018., 19,00 sati u galeriji Krsto Hegedušić

 

 

Izložbena sezona galerije Krsto Hegedušić za 2018. godinu sufinancirana je sredstvima Mini­starstva kulture RH, Sisačko-mo­slavačke županije i Grada Petrinje.



6. izložba slika SKD "Prosvjeta"

Petak, 6.7.2018. u 18 sati

 

SKD "Prosvjeta" Zagreb, Pododbor Petrinja

pod pokroviteljstvom Grada Petrinje

organizira

 

6. IZLOŽBU SLIKA

posvećenu preminulom akademskom slikaru Milošu Popoviću

 

u galeriji Krsto Hegedušić

Otvorenje izložbe: petak, 6.7.2018. u 18 sati



Izložba radova polaznika likovne radionice

Srijeda, 27.6.2018. u 18 sati

 

POU Hrvatski dom Petrinja

Vas poziva na

 

otvorenje izložbe radova polaznika likovne radionice

 

Programi radionica za djecu i mlade je obuhvatio sva područja likovnih umjetnosti od plošnih do prostornih preko vizualnih komunikacija i dizajna kroz stručno vodstvo likovne pedagoginje Ivane Švragulje.

Programi su obuhvatili. autoportret, fraktalni crtež/slika, monotipija, kaširana papir plastika, vizualne komunikacije i dizajn, arhitektura i urbanizam u crtežu.

Sudjelovalo je 27 djece.

 

Likovna radionica je realizirana  uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.



Kulturni krajolik Zrinska gora

Četvrtak, 10.5.2018. u 19 sati

IZLOŽBA KULTURNI KRAJOLIK ZRINSKA GORA

 

Otvorenje izložbe je u 10. svibnja 2018. godine u 19,00 sati u Galeriji Krsto Hegedušić u Petrinji, Šetalište Josipa Jurja Strossmayera 1

 

Izložba Kulturni krajolik Zrinska gora ima za cilj predstaviti krajobrazne i kulturnopovijesne karakteristike Zrinske gore koje su nositelj identiteta prostora te osnova za zaštitu prostora kao kulturnog krajolika.

 

Zrinska gora velika je i prepoznatljiva prostorna cjelina Sisačko-moslavačke županije čiju okosnicu čini razvedeni reljef gorja omeđen gradovima Petrinjom, Glinom, Dvorom i Hrvatskom Kostajnicom. Prostor je prepoznatljiv po masivnom brežuljkastom terenu s gustim listopadnim šumama i očuvanim potočnim dolinama te naseljima koja su se razvila na padinama, zaravnima i hrptovima gore te u dolinama. Posebne su prirodne vrijednosti bogata nalazišta ruda, šume i vode (riječni tokovi i izvori) te endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste. Prirodni uvjeti osiguravali su naseljavanje ovog prostora od prapovijesti do suvremenog doba te njegovo povijesno-kulturno oblikovanje, vidljivo danas u bogatoj arheološkoj baštini, starim utvrdama i gradovima, memorijalnoj baštini, zaštićenim urbanim sredinama, povijesnim seoskim naseljima i tradicijskoj arhitekturi te tradicijskim umijećima i lokalnim znanjima o prostoru i suživotu s prirodom.

Zbog navedenih vrijednosti Konzervatorski odjel u Sisku Ministarstva kulture, zajedno s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije – radi na prepoznavanju, dokumentiranju, karakterizaciji i zaštiti krajolika Zrinska gora. Ove će aktivnosti pridonijeti propitivanju suvremenog odnosa prema prostoru Zrinske gore te potaknuti prepoznavanje materijalnih i nematerijalnih vrijednosti kao resursa i potencijala za planiranje budućeg održivog lokalnog i regionalnog razvoja.

 

Izložba je do sada predstavljena u Glini, Topuskom, Hrvatskoj Kostajnici i Sisku.

 

Izložba se može pogledati od 10. do 27. svibnja 2018. godine u Galeriji Krsto Hegedušić, u Petrinji

 

 

Veselimo se Vašem dolasku,

 

Na otvorenju će govoriti autorice izložbe:

Ivana Miletić Čakširan, prof. (Konzervatorski odjel u Sisku Ministarstva kulture)

doc. dr. sc. Sanja Lončar (Društvo "Terra banalis" / Filozofski fakultet)

Kata Benac, dipl. inž. agr. vop. (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije)

 

i  Matija Bučar, prof. (Učiteljski fakultet – Odsjek u Petrinji)



Uskrsna svjetlost - Anđelak s mog' ramena

Utorak, 27.3.2018. u 19 sati

 

Hrvatska žena Petrinja i POU Hrvatski dom Petrinja/Galerija Krsto Hegedušić

 

Vas pozivaju na otvorenje izložbe povodom blagdana Uskrsa

 

USKRSNA SVJETLOST

ANĐELAK S MOG' RAMENA

 

Utorak, 27.3.2018. u 19 sati

Galerija Krsto Hegedušić

 

Izložba će biti otvorena do 27.4.2018.

 

Svake godine u Velikom tjednu članice Udruge Hrvatska žena otvaraju svoja srca i stare škrinje iz kojih vade svoje pomno čuvane uspomene.

Ove godine koja je po mnogo čemu simbolična želimo vas okružiti Anđelima. Anđelima koji nas čuvaju i prate kroz život.

 

Ove godine izložbi se pridružila Udruga osoba s invaliditetom Sisačko - moslavačke županije.

 

"Zvon drage nam hrvatske riječi"

Tekstove pripremila Vera Jurčević

Sudjeluju učenici Srednje škole Petrinja

 

Pokrovitelj izložbe: Grad Petrinja



Sva prava pridržana © POU Hrvatski dom Petrinja | Design by D.Point / Kreativna agencija Powered by: CouchCMS